
Iha loron quarta-feira, 11 de marsu de 2026, professores no estudantes selebra Dias Natalis NKS Lospalos nian ba 28 anos (11/3/(1998-2026), no existência ESG NKS Lospalos nian ba 23 anos (11/3(2003-2026), iha arredor eskola.
Programa ba eventu refere mak, halo Seminariu ou Reflexaun, Joga Amizade futsal no volleyball entre ESG LAT no NKS Lospalos, sunu lilin iha estatua Nino Konis Santana no Bensa Jeral ba ambiente eskola husi Diakonu Jose Fernandes SDB, no Almosu konfraternizasaun hamutuk.
Iha primeira parte Seminariu ou Refleksaun nian, Diretor Eskola, Presidente KIAR no Orador Special Diaconu Jose Fernandes SDB, mak prenche eventu ida ne’e, no sai MC ou Moderador mak eis-Diretor NKS Sr.Pedro da Costa.
Diretor da Escola Sr. Énio Amaral Lopes fo Introdusaun ba partisipantes estudantes sira no professores sira katak, Eskola Nino Konis Santana ida ne’e harii liu husi prosesu ne’ebe difisil no naruk iha tempu naruk nia laran, durante 23 anos (11/3/2003-2026), ne’ebe inisia husi Sr.Armando dos Santos (atual deputadu PD), tamba iha vontade nebe diak, ne’ebe uluk hamutuk ho ESG/SMA no.1 Lospalos, mak fahe balun ba iha ESG NKS Lospalos no balun nafatin iha ESG no.1 Lospalos. Iha tinan 2004 hetan inagurasaun husi Primeiru Ministru Marie Alcatiri.
Pois iha tempu Ministro Cancio nian, halo agrupamentu tan ne’e, ESG n0.1 agrupa fali ho ESG NKS Lospalos to’o hetan estudantes 2000 resin mak hamutuk sempre kria problema, ikus my mak ESG no.1 Lospalos ba fali nia fatin hodi troka naran sai fali ESG LAT Lospalos iha 2013, nebe lidera husi director Reinaldo Juvinal da Costa. ESG NKS Lospalos, husi Sr.Pedro da Costa, Sr.Grilo to’o estrutura agora, ita haree rezultadu ne’ebe ita hetan no uza dadaun hela. Tinan barak edukasaun eskola ida ne’e nian la’o no hetan dezafius barak, myb tamba ita hotu nia vontade no sakrifisiu mak eskola ne’e la’o nafatin ba oin.
Nia salienta tan katak, wainhira diretor Sr.Grilo troka fali diretor Sr.Pedro da Costa, ho inisiativa mak halo salaun enkontru ida ne’e. No ikus mai mak Gabinete atual agora (Sr.Énio Amaral Lopes) ho nia estrutura mak lidera fali eskola ida ne’e. Nebe ESG NKS no LAT hotu-hotu moris husi SMA 1 (ESG no.1) Lospalos. Tan ne’e hamutuk ho Gabinete diretiva foun agra hamutuk halo dezenvolve no sai kualidade iha ensinu no aprendizagem iha parte inteligência nian.
Nia akresenta tan katak, durante eskola ne’e hamrik to’o agra prestasaun lubuk ida mak eskola ida ne’e hetan, tantu iha nivel munisipiu no mos iha nivel municipal. Ita orgulho ho ita nia lideransa husi director Sr.Armando dos Santos, Diretor Sr.Aleixo, Diretor Sr.Grilo no agora director Sr.Énio Amaral Lopes, sempre iha inisiativa hodi dezenvolve edukasaun iha eskola ida ne’e la’o, iha área Siênsia no Tecnologia, maski ita hetan dezafiu oi-oin, maybe sempre esnforsu-an hodi dezenvolve eskola ida ne’e to’o ohin loron ita hare.

Presidente KIAR Sr.Paulo ne’ebe representa Pais (Inan-aman), hato’o mos ninia intervensaun katak, atu sai matenek no hetan futuru nebe diak tenki kaer metin liafuan ida hanaran “Disciplina”, mak iha xave ha’at nebe importante mak: “hatais ou uniformizasaun, matenek ou intelektual, etika no moral, spiritual (Maromak)”.
Nia akresenta tan katak, atu hetan futuru nebe diak tenki disciplina (rona no intende ho diak), disciplina iha buat 4 mk iha laran, primeiru disciplina kona ba hatais nian, inan-aman sosa ona farda ba imi, tenki hatais ho regra tuir regulamentu ou rejimentu nebe eskola produz no estabelese ona atu la’o tuir.
Segundu mak, matenek ou intelektual, nebe tenki esforsu-an aprende makaas, professor/a sira sakrifika-an ona atu hanorin imi, imi mos tenki hakaas-an atu aprende diak liu tan, para sai matenek. Matenek ka Intelektual liu husi aprende, aprende liu husi ita nia inan aman, tiu, ita nia parseiru kolega sira nebe hatene, rona barak, aprende barak, ita nia futuru sei sai diak.
Terseiru etika no moral, matenek mak etika no moral laiha ne’e difisil, mai iha fatin ida ne’e tenki obriga-an atu disiplina, mai iha eskola labele sai vaidoso ka bandidu, tamba hau koinese imi barak iha nee. Etika moral ne’e kuda iha ita nia fuan no hanoin atu lao tuir.
Quartu spiritual nian katak, labele haluha Maromak iha imi nia moris, loron kalan bele reza, maibe domingo labele falta ba missa hodi fo agradece. Serbisu bele okupadu oinsa, lei bele kondena hau to’o nebe mos, domingu labele haluha uma orasaun. Tamba Maromak mak sei ajuda ita iha buat hotu, aban bain rua mak imi sei simu, to’o tempu ida nebe o la’o mesak ona, iha momentu neba mak o simu.

Diácono Jose Fernandes, SDB, nu’udar orador principal, fo sai buat ha’at mak hanesan: “estuda, rona no halo tuir, respeitu husi uma kedas mai, no obedese ba mestre sira”.
Tema “Refleksaun Interna sai unidade no dezenvolvimentu edukasaun iha munisipiu Lautem”. Hau foti unidade no desenvolvimentu, buat rua ne’e inseparável (labele haketak malu). Desenvolvimentu presiza unidade, wainhira ita unidade mak ita sei hetan desenvolmentu, tan ne’e mak buat rua ne’e mak unifika.
Mensagem Papa João Paulo II katak, “Jovem mak masin no roman mundu nian”. Papa Francisco nia mensagem katak, “Halo ita nia fiar sai ita nia kultura”.
Apresia loos ba Lospalos tamba kultura metin, ema tauk halo problema tamba mesak maun alin deit. Hau hakarak Timor tomak ita nia kultura tenki metin hanesan ne’e. Halo ita nia fiar sai ita nia kultura iha vida kristaun katolika mak nudar chave ba ita nia desenvolvimentu.
Unidade no Dezenvolvimentu, mak unifika buat rua nee sai ida deit. Tamba palavra sira nebe termina ho dade hanesan unidade, cidade, universidade, capacidade, katak nee buat nebe furak. Tan ne’e unidade signifika katak, buat ruma nebe ita tau hamutuk sai furak.
Valor saida mak ita hetan husi unidade nee mai ita? Diversidade katak buat nebe diferente halo ita sai furak. Jardim nebe furak ita labele kuda deit ida deit, maybe tenki kuda aifunan koor oi-oin pra bele hafurak jardim nee. Tan ne’e grupu sira nebe iha, la’os sai fali dezafiu ba grupu sira seluk, tamba ho grupu oi-oin nebe iha objetivu ida sai hanesan riku soin ida ba Ita nia unidade nasional.
Wainhira koalia kona ba unidade Don Bosco koalia hanesan nee, jovens sira nakar husi D.Bosco nia rai no nia tempu kompara ho ita nee 11×1, sira 11 ita 1 deit. Sira nakar tamba sei falta buat ruma, falta atensaun, falta etika no moral, falta disciplina, intelektual no spiritual. D.Bosco uza buat haat nee atu dada sira,halibur sira hodi hadia sira nia moris.

Maibe ba alin jovens sira ita iha hotu, iha D.Bosco nia tempu jovens sira, buat hirak nee laiha, ita iha nee buat sira nee iha hotu, depende ba ita ida-idak atu hadia nia moris, hodi hakarak unidade ba hau nia maluk sira, hau tenki muda hau nia-an molok muda ema seluk.
Se ita hakarak halo edukasaun sai ita nia kultura, hau hanoin ita sei diak liu tan iha ita nia future. Ita tenki rigido (tegas), se ita tegas ba hau nia-an nudar estudante tenki pontual, estuda, telephone tau ses, tiktok tau ses, kalan tenki estuda aban ba eskola, laos ba fali treinu arte marsial. Oinsa ita bele prepara hau nia-an, hau nia rai, se hau la prepara agora?
Koalia kona ba unidade, primeiru ita tenki resolve uluk ita nia-an rasik, halo ita nia fuan, ita nia hahalok, ita nia hanoin sai ida deit. Unidade entre coração, mente e ação, saida deit ita bele lori dezenvolvimentu ba ita nia-an, ba ita nia rai no mos ba ita nia futuru.
Talentu nebe Maromak fo mai ita iha nanis kedas ona. Oinsa talentu ida ne’e bele desenvolve. Hanesan Jesus nia parabola kona talentu nian, balun fo 20, 10 no 1 deit. Ida-idak desenvolve hodi sai diak ba ninia-an rasik, ba familia, igreja no nasaun.
Metodolojia simples mak: estudantes (estuda antes) tenki hanesan nee duni, prepara estuda antes molok tama eskola, uza meius telephone hodi estuda, hodi loke ita nia hanoin; pontualidade, tuir tempu, hader sedu, tama eskola, estuda tenki tuir tempu; husu kolega sira nebe hatene, ita tenki husu kkolega sira nebe hatene para aumenta ita nia koinesimentu. Desenvolvimento nee fragil, se ita la halo sei rahun lalais.
Kria komunidade (Asrama Padres, Madres, Orfanato, nsst), iha eskola ita harii komunidade, hodi serbisu hamutuk ba desenvolvimentu. Se laiha desenvolvimentu, unidade sai steril (mandul) tamba lal fo fuan. Harii grupu iha unidade tenki fo fuan (exemplu teman akrab) iha objetivu ida atu lori ita ba buat dka iha futuru, amizade entre ita ho kolega intimu nebe iha.
Ikus liu tenki rona no kumpri mestre sira para sai estudantes ida nebe diak agora no future be mai, ho disciplina, intelektual, etika no moral, ho spiritual nebe diak em relasaun ho Maromak.
Edukasaun forte no diak mak sai abut ba ita nia familia, uma kreda, komunidade, no nasaun, nune’e ita iha unidade hodi halao desenvolvimentu ba ita nia rai Timor Leste.
Depois de Seminário/Refleksaun, kontinua sunu lilin iha estatua Nino Konis Santana nia oin, jogo desportivo (voleyball e futsal) entre ESG LAT e NKS Lospalos, interkala ho apresentação músicas, poesia e danças, e encera ho almosu confraternização conjunto.
@@@******@@@@
Resumu Pontus Importantes
Iha loron Kuarta-feira, 11 fulan Marsu tinan 2026, komunidade edukativa iha ESG Nino Konis Santana Lospalos, kompostu husi professores no estudantes sira, realiza selebrasaun importante ida mak Dias Natalis NKS Lospalos ba tinan 28 (1998–2026), no mos komemora existência ESG NKS Lospalos ba tinan 23 (2003–2026). Atividade ne’e realiza iha área eskola ho objetivu atu valoriza istória, reforsa unidade no promove dezenvolvimentu edukasaun.
Programa no Atividade Sira
Programa ne’ebé organiza ba eventu ida ne’e inklui atividade oioin hanesan:
- Semináriu ka refleksaun interna
- Jogu amizade futsal no volleyball entre ESG LAT Lospalos no NKS Lospalos
- Sunu lilin iha estatua Nino Konis Santana
- Bensaun jeral ba ambiente eskola husi Diáconu José Fernandes SDB
- Almosu konfraternizasaun hamutuk
Parte Primeira: Semináriu no Refleksaun
Iha parte dahuluk, semináriu ka refleksaun sai atividade prinsipal ne’ebé envolve Diretor Eskola, Presidente KIAR no orador prinsipal Diáconu José Fernandes SDB. Moderador ba eventu ida ne’e mak eis-diretor Sr. Pedro da Costa.
Diretor Eskola, Sr. Énio Amaral Lopes, iha ninia introdusaun hato’o katak eskola NKS Lospalos harii liu husi prosesu naruk no difísil. Hari desde iha tinan 2003 husi Sr. Armando dos Santos, eskola ne’e kontinua dezenvolve maski hasoru dezafiu oioin. Iha tinan 2004, eskola ne’e hetan inaugurasaun ofisiál husi Primeiru Ministru Mari Alkatiri.
Diretor mos esplika kona-ba mudansa estrutural iha sistema edukasaun, inklui prosesu agrupamentu no separasaun entre ESG No.1 Lospalos no ESG NKS Lospalos, ne’ebé ikus mai lori ba formasaun ESG LAT Lospalos iha tinan 2013. Maski hasoru problema ho númeru estudantes ne’ebé boot, eskola ne’e nafatin kontinua dezenvolve ho esforsu hamutuk husi lideransa no komunidade eskola.
Intervensaun Presidente KIAR
Presidente KIAR, Sr. Paulo, ne’ebé representa inan-aman sira, enfatiza importância “disciplina” hanesan xave ba susesu. Nia hatete katak disciplina kompostu husi elementu haat:
- Uniformizasaun (hatais tuir regulamentu)
- Intelektual (esforsu iha estudu)
- Étika no moral
- Espiritualidade (relasaun ho Maromak)
Nia mos husu ba estudantes sira atu seriu iha estudu, respeita regulamentu eskola no valoriza edukasaun atu prepara futuru ne’ebé di’ak.
Mensagem Orador Prinsipal
Diáconu José Fernandes SDB, hanesan orador prinsipal, hato’o mensajen importante kona-ba tema:
“Unidade no Dezenvolvimentu Edukasaun iha Munisipiu Lautem.”
Nia esplika katak unidade no dezenvolvimentu mak inseparável. Laiha unidade, dezenuvolvimentu labele akontese. Nia mos refere ba mensajen husi Papa João Paul II katak: “Jovens mak roman no masin mundu nian”, no mos husi Papa Fransisco katak: “Halo ita nia fiar sai ita nia kultura.”
Diáconu José mos enfatiza katak:
- Estudantes tenki estuda, rona no halo tuir
- Respeita inan-aman no mestre sira
- Desenvolve talentu ne’ebé Maromak fó
Nia mos fó orientasaun prátika hanesan:
- Nudar Estudante katak Estuda antes tama aula
- Uza teknolojia hanesan telemóvel ba aprendizagem
- Mantén pontualidade no disiplina
- Harii komunidade ida ne’ebé forte
Importánsia Unidade no Diversidade
Iha ninia diskursu, orador mos destaca katak diversidade mak fonte beleza. Hanesan jardin ida ne’ebé presiza aifunan oioin atu sai furak, komunidade eskola mos presiza diferensa atu kria riqueza sosial no edukativa.
Atividade Ikus no Encerramentu
Depois de semináriu no refleksaun, atividade kontinua ho:
- Sunu lilin iha estatua Nino Konis Santana
- Jogu desportivu entre ESG LAT no NKS Lospalos
- Apresentasaun kultura hanesan música, poesia no dança
- Almosu konfraternizasaun hamutuk
Konkluzaun
Selebrasaun Dias Natalis NKS Lospalos la’ós de’it serimónia, maibé mos oportunidade ida atu reforsa unidade, disciplina no valor edukasaun. Ho kolaborasaun entre professores, estudantes no inan-aman sira, eskola ne’e bele kontinua dezenvolve no kontribui ba futuru Timor-Leste nian.
By prof. EdoSantos’26