Fízika maka matéria ida ne’ebé estuda kona ba matéria, enerjia, no sira nia interasaun iha espasu no tempu. Fízika hakarak atu komprende oinsá universu funsiona, hosi partikula subatómika sira to’o eskala kósmika, no sai hanesan fundasaun ba siénsia barak sira seluk, hanesan matemátika, kímika, astronomia, no siénsia materiál sira. Ho liafuan badak, fízika maka inan ba siénsia no teknolojia.
Tanbasa mak lae?
Husi inventor Sir Isaac Newton, nia ideia no konseitu sira ne’ebé mosu iha tinan 1600, no ohin loron, mundu dezenvolve lalais ho nia siénsia no teknolojia hanesan mi instantaneu. Husi teoria sira kona-ba movimentu, tantu kona-ba “planeta sira ne’ebé hale’u sira nia órbita, aviaun, karreta, motór, eletrisidade, telefone, rádiu, no televizaun,” siénsia no teknolojia forma no kria tanba komponente esensiál rua: eletrisidade no magnetizmu, ne’ebé kombina hodi forma unidade ida de’it ne’ebé hanaran eletromagnetismu. Buat sira-ne’e hotu moris hosi inan siénsia no teknolojia nian, FÍZIKA. La ho nia, mundu sei la sai nabilan hanesan ohin loron.

Isaac Newton maka aman ba fízika klásiku, matemátiku, fíziku, astrónomu, filozofu naturál, alkímiku, teólogu, no eskritór Inglés ne’ebé rekoñesidu nu’udar sientista ida ne’ebé iha influénsia liu iha tempu tomak no figura xave iha Revolusaun Sientífika.
Ninia Obra Livru “Philosophie Naturalis Principia Mathematica“, publika iha tinan 1687, maka livru ne’ebé iha influénsia liu iha istória. Livru ida-ne’e tau fundasaun sira ba mekánika klásiku. Iha mekánika, nia propoin prinsípiu sira konservasaun momentum no momentum angular. Iha ótika, nia harii teleskópiu reflesaun dahuluk. Iha matemátika, hamutuk ho Gottfried Leibniz, nia dezenvolve kálkulu diferensiál no integrál.
Tuir Nia lei sira movimentu nian no gravitasaun universál nian hanesan nia deskoberta sira ne’ebé famozu liu, ne’ebé lori nia atu haree universu hanesan mákina ida, hanesan relójiu boot ida. Nia hatete katak, “gravidade esplika movimentu planeta sira-nian, maibé labele esplika sé maka tau sira iha movimentu iha fatin dahuluk. Maromak ukun buat hotu no hatene buat hotu ne’ebé eziste ka bele halo.”
Nia mós figura relijioza ida ne’ebé rekoñese Maromak nia intervensaun hodi lori buat sira-ne’e hotu ba ita. Ne’e depende ba ita oinsá ita jere ida-ne’e. Iha nia tinan ikus sira (tinan 1690), nia hakerek tratadu relijiozu oioin kona-ba interpretasaun literál Bíblia nian. Nia ema Katóliku Ortodoksu Orientál. Ninia estudu ne’ebé famozu liu kona-ba Bíblia no Aman sira Igreja nian maka “Relatu Istóriku ida kona-ba Korrupsaun rua ne’ebé notavel iha Eskritura.” Nia tau kruzifikasaun Jezús Kristu nian iha loron 3 fulan-Abril tinan 33 AD, ne’ebé aliña ho data ida ne’ebé tradisionalmente aseita.
Iha momentu nia mate, Amu-Papa ida hatete kona-ba nia, “Maromak husik Newton moris, atu nia bele lori naroman ba mundu.” Aman Igreja sira nia liafuan sai loos to’o ohin loron, loos ka lae? Tanba ne’e, ita keta haluha Mestre Koñesimentu no Kriadór Universu, Maromak Kbiit-Na’in.

Ideia ida-ne’e dezenvolve no hadi’a hosi nia belun Albert Einstein, aman ba fízika modernu no jéniu ida hosi sékulu XX, ho nia teoria brillante kona-ba “Relatividade“. Tuir nia, sasukat hotu-hotu kona-ba tempu, komprimentu, no masa maka relativu, signifika katak sira depende ba kuadru referénsia observadór nian. Iha kontestu teoria relatividade Einstein nian, konseitu ida-ne’e aplika liuliu ba velosidade sira ne’ebé hakbesik ba velosidade naroman nian.
Saida maka relasaun entre relatividade no moris loroloron nian?
Ita toman ona ho konseitu katak tempu no distánsia maka absoluta, maibé iha fízika, liuliu iha velosidade aas, konseitu ida-ne’e muda. Por ezemplu, tempu ne’ebé sukat hosi observadór na’in-rua ne’ebé la’o ho velosidade ne’ebé la hanesan sei la hanesan.
Tuir Einstein, Teoria Relatividade fahe ba rua: relatividade espesiál no relatividade jerál.
Relatividade Espesiál: Teoria ida-ne’e diskute relasaun entre espasu no tempu iha velosidade aas, espesífikamente besik velosidade naroman nian. Implikasaun ida maka tempu no espasu la’ós absoluta, maibé relativu ba observadór. Por ezemplu, iha relatividade espesiál, se ró-espasiál rua la’o ho velosidade aas, ró-espasiál ida-idak sei sukat tempu no distánsia ho maneira ne’ebé la hanesan, maski sira la’o ho velosidade ne’ebé hanesan.
Relatividade Jerál: Teoria ida-ne’e diskute gravidade hanesan kurvatura espasu no tempu nian. Gravidade, tuir teoria ida-ne’e, la’ós forsa ida hanesan deskreve hosi Newton, maibé efeitu ida hosi kurvatura espasu no tempu nian ne’ebé kauza hosi masa no enerjia.
La’ós ida-ne’e de’it, maibé ida-ne’e mós hamosu teoria hitu ne’ebé halo mundu nakdoko, inklui “espasu-tempu, ekuasaun E=mc2, laser sira, kuak metan sira no kuak ular sira nian, universu ne’ebé habelar, bomba atómika, no onda gravitasionál sira.” Teoria ida hosi teoria sira-ne’e maka responsavel ba destruisaun Hiroshima no Nagasaki, Japaun, hodi hakotu Funu Mundiál Daruak.
Ita sente ka lae? Husi sientista fízika klásiku no modernu na’in-rua ne’e, Newton no Einstein, ne’e maka siénsia no teknolojia modernu avansa lalais, hodi hamosu koñesimentu super-intelijente ne’ebé hanaran AI (Intelijénsia Artifisiál).
Maibé ikus mai, ita tenke realistiku katak siénsia no teknolojia ne’ebé ita hetan mai hosi Ninia grasa no bensaun sira, nune’e ita nunka bele haluha ida-ne’e. Se lae, kilat ne’e sei han nia na’in rasik. Siénsia no teknolojia hotu ne’ebé ema kria iha intensaun atu ajuda ema atu halo sira nia serbisu sai di’ak liu, la’ós atu hariku sira-nia an no sai atan ba buat sira-ne’e. Tanba ne’e, ita-nia devér atu proteje ita-nia uma komún, rai, ho siénsia no teknolojia ne’ebé ita kria no iha, duké estraga nia.
Referénsia: Wikipedia, Isaac Newton no Albert Einstein & Esperiénsia Hakerek-na’in nian.
By prof. EdoSantos’25